Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Kada će i koliko građani osjetiti snižavanje kamatnih stopa?

Iako inflacija u eurozoni još nije dosegla željenih 2%, ipak posustaje, no sporije od očekivanja. S druge strane, gospodarstvo raste nešto snažnije od ranijih predviđanja.

Prognoza je inflacije u ovoj godini za eurozonu 2,5%, u idućoj bi se trebala sniziti na 2,2%, a 2026. pasti na 1,9%. Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti za 0,9%, u idućoj za 1,4%, a u 2026. za 1,6%.

Nastavi li Europska središnja banka i dalje tijekom godine snižavati kamatne stope, to će se odraziti i na kamatne stope u Hrvatskoj, no taj će trend, kažu bankari, biti blag i spor.

Europska središnja banka preokrenula je smjer kretanja kamatnih stopa. Snižavanje je počelo, no još nema naznaka koliko će biti učestalo i snažno. Analitičari su podijeljeni u prognoziranju budućih poteza monetarne vlasti eurozone.

- Tržište očekuje, s 50% vjerojatnosti, još jedno smanjenje stope u rujnu i možda u prosincu. No budućnost je trenutačno otvorena i ECB je naglasio da će nastaviti djelovati ovisno o podacima te stoga nije zacrtao daljnje kretanje kamatnih stopa, kazao je Tim Oechsner, strateg tržišta kapitala u Steubing AG.

Budući da je i Hrvatska dio eurozone, promjena monetarne politike svakako će imati utjecaj na kretanja u našem gospodarstvu.

- Naravno da će imati posljedice na financijska tržišta općenito pa i na gospodarski rast ali mogu imati posljedice i na kretanja inflatornih pritisaka, toga smo svi svjesni, izjavio je Marko Primorac, ministar financija.

Smanjenje kamatnih stopa najviše će za početak osjetiti banke zbog snižavanja prihoda od kamata koje im, prema propisima eurozone, na viškove likvidnosti isplaćuje HNB. Kada će i koliko građani osjetiti snižavanje kamatnih stopa, još je rano prognozirati. No prema najavama iz banaka, smanjenje neće biti ni tako brzo ni veliko.

- Neće biti nikakvih značajnih promjena. Dakle kao što smo imali u razdoblju rasta kamatnih stopa jedan od najsporijih prijenosa u EU tako ne možemo očekivati ni da će sada u razdoblju pada kamatnih stopa taj prijenos biti brz. Ne očekujemo snažnu dinamiku tog preljeva, dakle ono će se dogoditi ali u nekom dugoročnijem razdoblju, kazala je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

Tržišta kapitala diljem svijeta pozorno prate monetarne poteze Europske središnje banke, ali i i američkog FED-a, koji je zasad odlučio pričekati sa snižavanjem kamatnih stopa. Takve vijesti na Zagrebačku burzu za sada gotovo i nemaju utjecaj.

- Obično to ima utjecaja na velika tržišta u Americi ili recimo u Njemačkoj dok se to manje osjeća u Hrvatskoj tako da ne očekujemo nikakve velike promjene, napominje Ivana Gažić, direktorica Zagrebačke burze.

Kretanje kamatnih stopa glavni je alat središnjih banaka za obuzdavanje inflacije, ali i poticanje gospodarstva. Stoga će kamatna politika i dalje ovisiti ponajprije o budućim kretanjima cijena i gospodarskom rastu.